Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Banke oprezne: Prvi put nakon izbijanja krize manje kredita

Banke su prestale kreditirati gospodarstvo! Prvi put od izbijanja krize HNB je zabilježio pad ukupne mase kredita za približno četiri milijarde kuna, a događao se u razdoblju od travnja do kraja lipnja 2012.

Dramatično smanjenje kredita bilo je posebno izraženo kod poduzeća – oko 7 milijardi kuna.

Banke: Nismo krivci

HNB u mjesečnoj analizi objašnjava da je to smanjenje u najvećem dijelu bilo posljedica prebacivanja kreditnih linija za brodogradnju s tvrtki na državu. Ministarstvo financija preuzelo je tijekom travnja i svibnja 5,5 milijardi kuna kreditnih obveza brodogradilišta pa se te svote sad ne vode kao kreditno zaduženje tvrtki, već države. No, i bez te transakcije došlo je do pada kreditnih plasmana tvrtkama većeg od milijardu kuna. Bankari odgovaraju da problem nije u njima i njihovu odnosu prema klijentima, već u potražnji.

– Nije bilo promjena u kreditnim politikama Zagrebačke banke, već je došlo do pada potražnje – kaže Helena Ilić iz Zagrebačke banke. Uobičajeno otvoreniji prema javnosti, Erste banka potvrđuje da su u prvom dijelu godine imali pad plasmana 0,8%, što pripisuju padu potražnje, posebno kod pravnih osoba.

– Erste banka prati sve zdrave poduzetničke inicijative s ciljem rasta realnog sektora i rasta zaposlenosti u njemu, no rast kreditiranja uvelike ovisi o broju kvalitetnih i isplativih projekata, kojih je sada razmjerno malo. Povećanje broja takvih poduzetničkih projekata ovisit će i o ukupnoj makroekonomskoj situaciji i stanju u gospodarstvu – navode u Erste banci.

Oprez banaka potaknut je i velikim iznosom nenaplaćenih kredita, koji je kod tvrtki oko 23%. Proizlazi da je sigurnije novac držati u trezoru centralne banke ni za kakve kamate nego ga plasirati tvrtkama uz pretpostavku da će svaka četvrta ili peta kuna biti izgubljena.

– Problemi s naplatom zajednički su problem svih bivših tranzicijskih zemalja. Istraživanja pokazuju da visok udio loših kredita negativno djeluje na investicijsko ponašanje poslovnih banaka, a samim time i na ekonomski rast, što onda kreira začarani krug i dovodi do daljnjeg rasta nenaplativih kredita – objašnjava ekonomist Josip Tica, koji smatra da je trebalo koristiti neke od lanjskih preporuka MMF-a vezanih uz zaustavljanje rasta loših kredita, a koje uključuju donošenje novih zakona o stečajevima, likvidacijama i bankrotima, kako bi se loši krediti što prije izbacili iz bilanci i normaliziralo kreditiranje zdravog dijela ekonomije.

Nema investicija

– Kod nas nije bilo sluha za rješavanje ovih problema, a u HNB-u su i dalje pobornici taktike ignoriranja problema dok problem ne nestane – dodaje Tica.

Bernard Jakelić, ravnatelj u HUP-u, kaže da potražnje nema jer je građevinski sektor pao 40 posto, a on je bio najveći 'potrošač kredita', izvozna su tržišta također u problemima, pa nema ni investicija.